„Put kojim danas idemo u poljoprivredi je put u daljnje osiromašenje hrvatskog sela i seljaka“, zabrinuto je konstatirala Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i jedina hrvatska punopravna članica parlamentarnog Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj nakon prezentacije studije o „Usporedbi prihoda poljoprivrednika u EU-u” na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta.
Predstavljena studija o „Usporedbi prihoda poljoprivrednika u EU“ donosi opsežan pregled prihoda poljoprivrednika po državama članicama i sektorima poljoprivredne proizvodnje na temelju podataka prikupljanih kroz nekoliko godina i primjenom nekoliko istraživačkih metoda, a prema njoj dostatni prihodi poljoprivrednika ovise o više faktora uključujući vrstu poljoprivredne djelatnosti, veličinu zemlje, druge dodatne djelatnosti, mirovine... Studijom je obuhvaćeno 27 zemalja članica Europske unije, no ne i Republika Hrvatska kao nova članica zbog čega je zastupnica Petir zatražila da se dostave relevantni podatci i za Hrvatsku.
Predstavljena studija pokazala je kako se dohodak po članu kućanstva u poljoprivrednom gospodarstvu značajno razlikuje od države do države članice, pa je tako među najnižima u Rumunjskoj i Bugarskoj oko 6.000 eura, dok je najviši u Danskoj, od oko 40.000 do čak 90.000 eura godišnje. Pri tome najniža poljoprivredna nadnica po satu iznosi 2 eura u pojedinim državama istočne Europe, dok najviša ne prelazi 9 eura, pri čemu prosječni ukupni godišnji trošak za nadnice po zaposlenom u poljoprivredni ne iznosi više od 6.000 eura godišnje. Posebno zanimljiv jest podatak kako neovisno o razlikama u visinama prihodima između „najbogatije“ Danske te „najsiromašnijih“ država poput Bugarske i Rumunjske prihodi poljoprivrednika u obiteljskom poljoprivrednom gospodarstva daleko nadmašuju nadnicu koju ostvaruju nadničari u tom sektoru.
Iako Republika Hrvatska kao nova članica Europske unije nije obuhvaćena ovom studijom, prema riječima samih hrvatskih poljoprivrednika, Hrvatska bi se na ovoj ljestvici smjestila čak ispod Rumunjske i Bugarske. Situacija u hrvatskoj poljoprivredi zahtjeva hitnu i konkretnu akciju te djelotvorne mjere za očuvanje poljoprivredne proizvodnje i života na hrvatskom selu.
„Upravo je taj podatak zanimljiv da se zapitamo u kom smjeru aktualni ministar Tihomir Jakovina vodi hrvatsku poljoprivredu i seljake“, rekla je Petir zabrinuta zbog stanja u hrvatskoj poljoprivredi i prava hrvatskih poljoprivrednika. „Ako je suditi po svemu što je on do sada pokazao na čelu tog sektora, a posebice po natječajima za dodjelu sredstava iz Mjera 4.1 i 4.2., onda se zaključuje da Jakovina vodi hrvatsku poljoprivredu prema nadničarenju za 2 eura po satu na nepreglednim plantažama u vlasništvu banaka i korporacija na kojima seljaci rade za „crkavicu“, a ne prema obiteljskim gospodarstvima koja promiče i Zajednička poljoprivredna politika i u kojima članovi obitelji zajedno doprinose dobrobiti gospodarstva i ukupnom prihodu kućanstva daleko većima od onih koji su zaposleni kao nadničari“, pojasnila je.
Glavni ciljevi Zajedničke poljoprivredne politike su osigurati poljoprivrednicima pristojan život i zajamčiti ustaljenu i sigurnu opskrbu hranom po cijeni prihvatljivoj za potrošače. Upravo osiguranje pristojnog života poljoprivrednika ono je za što je ponajviše zabrinuta zastupnica Petir budući da se u Hrvatskoj ne štiti domaća proizvodnja i da se podilazi velikim tvrtkama nauštrb malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Link na studiju: http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2015/540374/IPOL_STU(2015)540374_EN.pdf
Link na audiozapis: http://bit.ly/1OQVpKo
