TUV certifikat potvrđuje usklađenost usklađenost s najvišim sigurnosnim standardima za ljude i životinje. Što je tu važno kod jedne ovakve stojnice za obradu papaka. Pa i da se krava osjeća ugodno, a i da radnik koji obavlja taj posao ima neki svoj ergonomski položaj. Radi se ipak o poslu koji se radi i po nekoliko sati bez odmora. Danas se proizvođači natječu u proizvodnji takvih hidrauličnih dodataka koji olakšavaju rad ali i samo stajanje kravi. Udovi su posebice dobro fiksirani i krava nema nikakvog neugodnog položaja. Sve to omogućuje brzo i ergonomski ispravno obrađen papak. Velika važnost je opasača koji sprečava ozljede u predjelju trbuha, a posebice vimena što je vrlo bitno. Kao što se vidi na fotografijama sve je zaobljeno kada se tiče metala i obloženo gumama gdje se očekuju udari. No, sva manipulacija stojnicom je daljinskim upravljačem i elektronskim setom tako da nema govora o teškom fizičkom radu. Za rad je potrebno osigurati utičnicu snage 220 volti. Dakle ili izvor struje, ili ako nema agregat što je slučaj za krave na paši. Liječenje je dakle moguće obaviti bilo gdje ako ima dovoljno svijetla. Nakon tretmana životinje lako napuste stojnicu i odu do štale ili pregrade na paši. Ukoliko ste sami i nema dovoljno radne snage, koriste se montažne pregrade koje se tako postave da odvedu kravu, ali i dovedu do stojnice.
Dobra proizvodnja mlijeka, dobar rast rasplodne i tovne stoke, a time i duže vrijeme uporabe goveda mogu se ostvariti kada se vodi računa o pravilnoj ishrani, njezi i zdravlju životinje. Ovdje pripada pored pažljivog postupka i svakodnevnog čišćenja, također i njega papaka. Još uvijek velik dio uzgajivača stoke za taj problem ima malo razumijevanja.
Gubici koji nastaju zbog nebrige o njezi papaka teško se mogu izraziti brojkama. Iskustvo pokazuje da životinje sa zapuštenim ili bolesnim papcima za 10-20 posto manje proizvode mlijeka, jer zbog bolova rjeđe stoje i uzimaju manje hrane. Ako krava koja proizvede 4.000 litara mlijeka godišnje daje 10 posto manje, gubitak iznosi 400 litara. Istraživanja pokazuju da krave sa zapuštenim papcima nemaju želje za parenjem ili se slabo ispoljavaju, a kod gravidnih životinja može doći do oštećenja ploda.
Stoka na pašnjacima s nenjegovanim papcima slabije se kreće u potrazi za pašom, što umanjuje rast, a na strmim pašnjacima moguće su ozljede zbog pada. Uzme li se kod tovljene stoke prosječni dnevni prirast od 1 kg, gubitak prirasta iznosi kod slabo njegovanih papaka 10 posto, a to je 0.10 kg dnevno x 365 dana = 36.50 kg godišnje.
Samo na rešetkastim podovima gdje se drži tovna stoka obrezivanje papaka rjeđe je potrebno, jer je rast i trošenje papaka podjednako. Životinje s neurednim ili bolesnim papcima zbog pada proizvodnje ili slabe plodnosti često se prijevremeno izučuju kao škartovi. Zbog razlika u cijeni između rasplodne, odnosno tovne stoke, pri normalnoj prodaji u odnosu na škart ili čak nužno zaklanu stoku, nastaju veliki financijski gubici.
Kod rasplodne stoke potrebno je najmanje 2 puta godišnje pregledati i po potrebi i obrezati papke. Svaki stočar mora razmisliti i izračunati koliko štete pretrpi zbog zapuštenih papaka koji ne samo da donose stočaru velike gubitke, nego su i uzrok patnje životinja.
Mednas = Utjecaj nasljednog činitelja
Dobri ili loši papci jednako se kao i ostala obilježja nasljeđuju od roditelja. Zato se mora kod rasplodne stoke posebno zahtijevati da imaju zdrave, normalno oblikovane papke, naročito bikovi i bikovske majke. Loši su papci uski, kao i dugi papci, zavrnuti papci, meke rožine i izrasline među papcima (limax). Pri ocjenjivanju naročitu pozornost obratiti na stav nogu. Mekane putice - sklonost ka medveđem stavu treba strogo izbjegavati.
Utjecaj okoliša
Goveda koja povremeno izlaze zimi i cijelo ljeto na pašnjak imaju bolje papke nego goveda koja neprestano borave u staji. Najveća opasnost za zdrave papke su oštri kamenčići, ali kamen tucanik ne šteti.
Kod prekratkih stajačih mjesta (oko 1.60 m) s rešetkama u zadnjem dijelu ležišta koje su zahrđale i s uskim razmacima, papci postaju vrlo suhi, tvrdi, hrapavi i ispucani. Kod takvog ležišta papak više raste nego se troši. Kod srednjeg stajališta, prednji su papci tvrdi, zadnji mekani, a također više rastu nego što se troše. Ako je podloga od gume rast papka je normalan, ali nema trošenja, radi toga je nužno češće obrezivanje papka.
Ako je stajalište prilagođeno veličini životinje (dužina od 1.75 - 1.85, širina od 1.15 - 1.35 m) i ako je podloga od gume, stijena papka ostaje tvrda i suha. Postoji normalan rast, ali gotovo bez trošenja, zbog toga je nužno češće obrezivanje papaka. Opremanje staja s prekratkim i preuskim stajalištima, kao i zahrđale rešetke s uskim razmacima je loše. Na takvim se mjestima krave ne mogu dobro osjecati. Prilikom obrezivanja često ćemo naći krvarenje papka. Visoko bređe i teške krave mogu na preuskim i prekratkim stajalištima oštetiti skočne zglobove na tvrdim i visokim rubovima. Najprije dolazi do opadanja dlaka s područja zglobova i koža počinje svrbiti. Čim na skočnom zglobu počinje svrbiti koža (lizanje zgloba), to mjesto treba poprskati raskužnim sprejom ili odgovarajućim ljekovitim mastima. U protivnom, uzročnici bolesti prodiru u dubinu tkiva i dovode do vidljivog golemog i bolnog oticanja. U takvim slučajevima od veterinarske službe se ne može očekivati brzo izliječenje. Vlasnik životinje u dogovoru s veterinarom mora sprovoditi dugotrajno liječenje. Takva oboljenja pretežno nastaju kod svježe oteljenih krava.
Veliko značenje pridaje se ishrani jer je potrebno dosta dobrog sjemena, a koncentrirana hrana ne smije sadržavati previše bjelančevina, jer to pogoduje razvoju svih upalnih bolesti, posebno zglobova i vimena. Hrana treba sadržavati dostatnu količinu sirovih vlakana, minerala i vitamina, a voda za piće mora biti besprijekorno čista.
a) Staja sa slobodnim držanjem i dubokom steljom:
Kod takvog držanja papci prednjih nogu imaju mekanu stijenu kao i papci zadnjih nogu. Vidljiv je jak rast bez ikakvog trošenja i radi toga je nužno češće obrezivanje papaka.
Stoga se slobodnim držanjem s djelomice rešetkastim podom i individualnim boksevima za ležanje. Kod takvih krava papci imaju normalnu tvrdoću, trošenje je radi toga manje nego rast, dakle, također kod takvog načina držanja održavanje papka je neophodno.
b) Staja sa slobodnim držanjem s potpuno rešetkastim podom:
Ovdje također stijena (rožina) papka ima normalnu tvrdoću, rast i trošenje su približno jednaki. Taj je oblik držanja prikladan samo za tovna goveda. Ovdje je potrebna samo pojedinačna njega papaka.
c) Staje sa slobodnim držanjem na usko rešetkastom podu:
Na tim rešetkastim podovima papci nalaze veću nagaznu površinu, ostaju čisti s malo ozljeda na njima. Rast i trošenje papka približno su isti. Ti su rešetkasti podovi prilagođeni za mlada ženska i muška goveda.
Autor: Martin Klagen i tekst iz knjige Zaštita papaka Z.Mendlera i A.Hausmaningera