Posebice nas vesel i četiri nove sorte pšenice, od kojih su i tri priznate u Srbiji.Jelena, Damdaj i Tika-taka su novi aduti, a posebice Tika-taka koju je i Georg Drezner, voditelji Odjela oplemenjivanja strnih žita istakao. No, kod ječma novi aduti su Tuna i Osvit, kako nam ih je predstavio Alojzije Lalić, oplemenjivač ječma. A valja istaći da na poljima ječma u Hrvatskoj čak je 76 posto osječkih sorti.

Sorte pšenice kreirane na Poljoprivrednom institutu Osijek  najzastupljenije su među ukupnim površinama zasijanima  najvažnijom krušaricom u Hrvatskoj. Tri od pet sorti koje se  najviše siju su s osječkog Instituta. Riječ je o ukupnoj količini  plasmana od 12 tisuća tona, odnosno Institut drži između 40  i 50 posto tržišnog udjela. U proizvodnji ječma ta je  dominacija još više izražena - riječ je o 76 posto u ukupnoj  strukturi sjetve ječma, piše Glas Slavonije.

Osječki Institut najveći je domaći  izvoznik sjemenske pšenice, ječma, soje, kukuruza i lucerne.  Znanstveno-istraživački rada kao najvrjedniji dio ove in stitucije dobrim se dijelom financira iz plasmana sjemenskog  materijala. Sve ovo je zdravi je temelje tvrdnje kako je  osječki Poljoprivredni institut  osim što je najstariji i najveći,  i najbolji institut ove vrste na balkanskom prostoru. U tom  ozračju protekao je uvodni dio Dana polja pšenice i ječma  ovog instituta održanog u srijedu u prijepodnevnim satima.  Uobičajena je to prigoda da oplemenjivači ovog instituta  predstave nove sorte, njihovu tolerantnost prema bolestima,  niskoj temperaturi, suši, osipanju...
Goste kao domaćin pozdravlja Zvonimir Zdunić, ravnatelj  Instituta, pohvalit će se dobrim rezultati posebice u proiz vodno-izvoznoj orijentaciji uz konstataciju “kako ne mogu  proizvesti toliko sjemena koliko se traži na tržištu”.
Na tome mu je čestitao i Željko Kraljičak, zamjenik os ječko-baranjskog župana, koji bi uz ovakav institut u nas  volio vidjeti i jednako uspješne institute za kreiranje sor timenta cvijeća i povrća, piše Dario Kuštro u Glasu Slavonije.