Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek kroz svoju djelatnost se kontinuirano već šezdeset godina bavi istraživanjem u području oplemenjivanja i sjemenarstva te u zaštiti biljnih genetskih izvora. Trenutno važeći Zakon o sjemenu datira iz 2005. godine, te ga je potrebno izmijeniti s obzirom da u ovom trenutku i prema trenutnoj zakonskoj regulativi upotreba sjemena s poljoprivrednog gospodarstva je bez kontrole odnosno nije poznata kvaliteta takvoga sjemena kao ni prisustvo bolesti i štetnih organizama, a na žalost često puta je i predmet ilegalne trgovine, stoji u priopćenju koje potpisuje dekan, Krunoslav Zmaić.

Naime, komparativnu i konkurentsku prednost moguće je postići ukoliko se koristi kvalitetno sjemejer omogućava ostvarivanje visokih i stabilnih prinosa. Sjetvom certificiranog sjemena proizvođaču se jamči sortna pripadnost i minimalno propisani zahtjevi kakvoće kao što su čistoća, klijavost i zdravstveno stanje. Stoga je potrebno i sjeme s poljoprivrednog gospodarstva proizvesti na način kako bi osigurao poljoprivrednom proizvođaču ispravno zdravstveno stanje i poznata osnovna svojstva kakvoće.

Također, želimo ukazati kako upotreba necertificiranog sjemena bez ikakvog nadzora nije dobar primjer poljoprivredne prakse i može uzrokovati nekontrolirano širenje bolesti, korova i štetnih organizama bilja te rezultira značajnim smanjenjem prinosa po jedinici površine.

Predloženi Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja nema nedorečenosti ili zabrane po pitanju proizvodnje vlastitog sjemena na vlastitom gospodarstvu za autohtone i tradicijske sorte. Stoga tumačenja u kojima se spominje zabrana upotrebe autohtonog sjemena starih sorti i njihovih proizvodakrivo se interpretira. Naime, navedenim Zakonom malim proizvođačima, raznim udrugama te ostalima koji se bave proizvodnjom autohtonih i tradicijskih sorti omogućiti će se poticaj na takvu proizvodnju ukoliko se napravi službena evidencija takvoga materijala. Osim toga očuvanje autohtonih i tradicijskih biljnih vrsta je neophodno za očuvanje biološke i genetske raznolikosti čime se osigurava stabilnost poljoprivredne proizvodnje na lokalnoj i nacionalnoj razini. S tim više što ovaj prijedlog nije obveza nego mogućnost pojedinca da sudjeluje u očuvanju biološke i genetske raznolikosti što smatramo poticajnim prijedlogom ovog Zakona.

Prema prijedlogu Zakona, mali proizvođači, ekološki proizvođači, hobisti i vrtlari po navedenom Zakonu neće imati nikakvih novih nameta i ograničenja u smislu proizvodnje vlastitog sjemena za vlastite potrebe. Proizvodi od sjemena autohtonih i tradicijskih sorti će se i dalje moći tržiti na našim tržnicama jer navedeni proizvodi nisu obuhvaćeni ovim Zakonom.Predloženi model po kojemu će se koristiti sjeme s vlastitog gospodarstva ne ograničava upotrebu sjemena autohtonih i tradicijskih sorti u vlastite svrhe i ne ugrožava navedene skupine budući da su prijedlogom Zakona omogućena i predviđena izuzeća.

Novim Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog biljamalim proizvođačimasene nameću nova ograničenja, nego seomogućuje proširenje njihove djelatnosti na legalnu komercijalizaciju autohtonih i tradicijskih sorti.

Također, žalimo što u dosadašnju javnu raspravu nije bilauključena struka i sugovornici koji se bave oplemenjivačkim radom i sjemenarskom proizvodnjom, već su medijski prostor dobile samo određene udruge i pojedinci.

Stoga očekujemo da će se u javnosti čuti mišljenje struke te da će ovaj prijedlog Zakona omogućiti svim poljoprivrednim proizvođačima dostupnost kvalitetnog sjemena i sadnog materijala kao temelja za uspješnu proizvodnju