Posebice nas vesel i četiri nove sorte pšenice, od kojih su i tri priznate u Srbiji.Jelena, Damdaj i Tika-taka su novi aduti, a posebice Tika-taka koju je i Georg Drezner, voditelji Odjela oplemenjivanja strnih žita istakao. No, kod ječma novi aduti su Tuna i Osvit, kako nam ih je predstavio Alojzije Lalić, oplemenjivač ječma. A valja istaći da na poljima ječma u Hrvatskoj čak je 76 posto osječkih sorti.

Sorte pšenice kreirane na Poljoprivrednom institutu Osijek najzastupljenije su među ukupnim površinama zasijanima najvažnijom krušaricom u Hrvatskoj. Tri od pet sorti koje se najviše siju su s osječkog Instituta. Riječ je o ukupnoj količini plasmana od 12 tisuća tona, odnosno Institut drži između 40 i 50 posto tržišnog udjela. U proizvodnji ječma ta je dominacija još više izražena - riječ je o 76 posto u ukupnoj strukturi sjetve ječma, piše Glas Slavonije.
Osječki Institut najveći je domaći izvoznik sjemenske pšenice, ječma, soje, kukuruza i lucerne. Znanstveno-istraživački rada kao najvrjedniji dio ove in stitucije dobrim se dijelom financira iz plasmana sjemenskog materijala. Sve ovo je zdravi je temelje tvrdnje kako je osječki Poljoprivredni institut osim što je najstariji i najveći, i najbolji institut ove vrste na balkanskom prostoru. U tom ozračju protekao je uvodni dio Dana polja pšenice i ječma ovog instituta održanog u srijedu u prijepodnevnim satima. Uobičajena je to prigoda da oplemenjivači ovog instituta predstave nove sorte, njihovu tolerantnost prema bolestima, niskoj temperaturi, suši, osipanju...
Goste kao domaćin pozdravlja Zvonimir Zdunić, ravnatelj Instituta, pohvalit će se dobrim rezultati posebice u proiz vodno-izvoznoj orijentaciji uz konstataciju “kako ne mogu proizvesti toliko sjemena koliko se traži na tržištu”.
Na tome mu je čestitao i Željko Kraljičak, zamjenik os ječko-baranjskog župana, koji bi uz ovakav institut u nas volio vidjeti i jednako uspješne institute za kreiranje sor timenta cvijeća i povrća, piše Dario Kuštro u Glasu Slavonije.