Tražena potpora četiriju najvećih tražitelja (582 mil kuna) čini 22,4 %, dakle ugrubo četvrtinu, cijelog iznosa predviđene potpore (2,6,md kuna). U odnosu na konkretnih 640 mil kuna raspisanih u ovom natječaju zahtjevi četvorice čine cijelih 91%. Dobar dio njihovih zahtjeva se vrti oko industrijaliziranja svinjogojstva, dakle dijela stočarstva s najkraćim proizvodnim ciklusom koji, kad se odvija u velikim serijama, među ostalim vrlo ozbiljno zagađuje prirodu. Treba li još jednom podsjetiti da je organski sastav slavonskog tla već ionako vrlo ozbiljno narušen a sada se unutar EU-programa koji teži poboljšanju ruralnog okoliša natječu apetiti za stvaranje novih mastodonata s predvidivim lošim posljedicama za okoliš! Usto je svinjogojstvo izloženo i velikim oscilacijama cijena koje preko noći mogu postaviti na glavu i najambicioznije industrijske projekte. Do kakvih je pak katastrofalnih rezultata doveo francuski eksperiment s industrijskim svinjogojstvom i preradom prasetine u Bretanji vidjeli smo prošle godine prilikom velikog vala tamošnjih demonstracija i obimne pomoći koju je francuska vlada morala dodijeliti pokrajini kako bi barem donekle pokušala riješiti probleme nezaposlenosti i zagađivanja.

Zanimljivo je da se u rješavanje zahtjeva u segmentu kome je Vlada dala visok prioritet ne uključuje ni 3% zaposlenika Agencije za plaćanje i da se prvi rezultati natječaja očekuju tek pet mjeseci nakon što su zahtjevi podneseni. U međuvremenu je gotovo sve oko zahtjeva za javnim sredstvima obavijeno velom tajanstvenosti. Kao što to kod nas biva, službeni su postupci potpuno netransparentni a na kraju se objave sumarni podatci o donesenim odlukama, u ovom slučaju o 640 milijuna kuna. Rezultat je nesigurnost i ozračje optužbi i nepovjerenja među podnositeljima zahtjeva ali i onemogućavanje birokracije da nešto nauči iz njihovih primjedbi i prijedloga.

No sve će na kraju valjda završiti u poznatom stilu: U borbi za prehrambenu neovisnost nudi nam se naime neočekivana pomoć od moćnih saudijskih i pakistanskih investitora: Predlažu investiciju od 6 mil kuna u koju su voljni uložiti čak 1/10, odnosno 600 tisuća kuna, kako bi uzgajali – pitome kestene. U poljoprivrednoj politici koja je u svojoj uslužnosti velikim interesima izgubila orijentaciju i osjećaj misije oživljavanja sela možda prođe i takav prijedlog. No sva je prilika da će nadolazeća jesen i zima biti sezona ne pitomih nego jako vrućih kestena. Kada ih političari budu izvlačili s vatre imat će prilike pokazati koliko su im ozbiljni predizborni programi i prijedlozi konkretnih provedbenih mjera.

slijedi tekst

Pipunić prijavio projekte vrednije od Todorićevih POSLOVNI.HR   30.7.2015. 22:01Božica Babić

Pedesetak kompanija uz potporu iz ruralnog razvoja pokrenulo bi investicije vrijedne 1,7 milijardi kuna.

Ivica Todorić/PIXSELL

Aktualna godina odmiče kraju, a još je nepoznanica kada će konačno biti gotova rang lista poljoprivrednih gospodarstava koja traže investicijsku potporu temeljem nacionalnog programa ruralnog razvoja, odnosno prvog natječaja za mjeru 4 koji je zaključen 15. travnja.

Resorni ministar Tihomir Jakovina tada se pohvalio golemim interesom iskazanim kroz 1280 projekata ukupno teških 3,9 milijardi kuna uz očekivani povrat 2,6 milijardi kuna potpora iz ruralnog fonda EU. Zna li se da je za ovaj prvi natječaj predviđeno tek 640 milijuna kuna, s tim da je 370 milijuna namijenjeno za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju (M 4.1.1.), za investicije u preradu 140 milijuna (M 4.2.1.), te za (M 4.1.2.) ulaganja u zbrinjavanje gnojiva 130 milijuna kuna, potpuno je razvidno čemu veliki interes gospodarstava koja su kandidirala svoje projekte, a još uvijek nema odgovora tko će i koliko novca dobiti.

Kao i uvijek u nedostatku konkretnih informacija kuloari naveliko rade pa se sve učestalije čuje kako će 'vrhnje' iz prvog natječaja pokupiti velike kompanije budući da je i njima otvorena mogućnost dobivanja potpora, a gornji limit od pet milijuna eura dobar je mamac za baciti udicu i započeti neku investiciju. Pa je tako ovaj tjedan Poslovnom dnevniku na raspolaganje stavljena lista tvrtki s iznosima investicija i očekivanih potpora. Riječ je o pedesetak kompanija koje uz potporu iz ruralnog fonda namjeravaju krenuti u investicije vrijedne više od 1,7 milijardi kuna uz očekivanje da će natrag dobiti milijardu i 60 milijuna kuna s obzirom da se visina potpore kreće u rasponu od 50 do 90 posto od vrijednosti ulaganja.  

Najveće investicije prijavio je vlasnik osječkog Žita Marko Pipunić, kroz osam projekata planira ulaganja u visini gotovo 406 milijuna kuna, a trebao bi dobiti 213 milijuna kuna potpore. Pipunića slijedi, također sa osam projekata, samozatajni Mirko Ervačić iz Osatina grupe uz ukupna ulaganja 297 milijuna i očekivane potpore od 198,5 milijuna kuna. Vlasnik Agrokora Ivica Todorić tek je treći, iako je predao zahtjeve za devet projekata riječ je o investicijama ukupne vrijednosti 225,6 milijuna kuna, a potpora koju bi dobio iznosi 89,6 milijuna. 

Inagra grupacija

Gotovo isti iznos potpora kao i Todorić, konkretno 81,2 milijuna kuna, očekuje i Krešimir Kuterovac vlasnik Inagra grupacije, no on ta sredstva misli dobiti za samo četiri investicije u koje planira uložiti 99,3 milijuna kuna. Kuterovac je u mandatu dok je u fotelji ministra poljoprivrede sjedio Božidar Pankretić bio državni tajnik za poljoprivredu i prehrambenu industriju. Po smjeni Pankretića posao je dobio u koncernu Agrokor otkuda odlazi početkom 2013. i osniva tvrtke Agroporc i Inaporc. Obitelj Kuterovac, odnosno Krešimirova supruga Vesna Gantner, držala je resor poljoprivrede i prehrambene industrije u Ministarstvu poljoprivrede kod ministra Jakovine, no kolovozu 2013. dala je ostavku i vratila se na osječki Poljoprivredni fakultet. Uz nuđenje konzultatskih usluga Kuterovac ima i vrlo ambiciozne planove u svinjogojstvu gdje želi povezati male proizvođače. Znanje i praksu stjecane proteklih godina odlično je primijenio na ruralnim projektima s obzirom da očekuje maksimalne potpore od 90 posto.

Stranci ulažu 61 milijun kuna

Lista otkriva još neke zanimljivosti pa tako i podatak da su investicije prijavile i četiri kompanije iza kojih stoji inozemni kapital, njihovi su projekti ukupno vrijedni gotovo 61 milijun kuna, a očekuju povrat čak 54,8 milijuna. Jedna od njih je Bindawood & partneri, osnovana u siječnju 2014. kojoj su vlasnici Ahmed Abdulah Bindawood iz Saudijske Arabije te Abdul Rahman i Mohamed Fatih iz Pakistana. Na području Gvozda namjeravaju uzgajati borovnice i pitomi kesten investirajući šest milijuna kuna i očekujući povrat 5,4 milijuna kuna.

U obradi svih 1280 zahtjeva

U Agenciji za plaćanja, koja je ključna adresa za rangiranje pristiglih zahtjeva, zarekli su se na zavjet šutnje pa se od njih ne može isčupati gotovo nikakav podatak. Kako će uskoro četiri mjeseca od zatvaranja natječaja pitali smo ih hoće li lista uskoro biti javna jer, neslužbeno se čuje da 1280 zahtjeva ocjenjuje tek 20-ak od 700 zaposlenika. Odgovorili su da je u obradi svih 1280 zahtjeva, u različitim fazama i po redoslijedu zaprimanja. Svaku prijavu, ovisno o projektu, kažu, mora pregledati između 6 i 8 djelatnika. Prva faza radi se u pet područnih ureda gdje svaku prijavu obradi po dvoje djelatnika, druga je u zagrebačkom središnjem uredu gdje prijave prolaze proces tehničkih i ekonomskih analiza.

"Tek nakon svih kontrola i provjere ukupno traženog iznosa potpore, ukoliko ima dovoljno raspoloživih sredstava za sve korisnike, Agencija će izdati odluke za svaki pojedinačni zahtjev", poručuju iz ureda ravnatelja Ante Peze i najavljuju da bi prvi rezultati mogli biti javni u rujnu.