Ispiši ovu stranicu
Utorak, 30 Kolovoz 2016 22:36

Petir u EU parlamentu: hrvatskim proizvođačima treba omogućiti preživljavanje

Ako znamo da su hrvatski proizvođači prošle godine dobili prosječno isplaćeni iznos za kilogram jabuka u 3,10 kn, a za kilogram mandarina 3,77 kn, te da je u tu cijenu uračunat i trošak sortiranja, pakiranja i transporta, jasno je da se radi o iznosima koji će poljoprivrednicima u trenutku zasićenja tržišta omogućiti preživljavanje, ali i zadržavanje dosadašnje razine proizvodnje kako bi se održali spremnima vratiti se na danas zatvorena tržišta u slučaju promijene političke situacije, a bez da to mjesto zauzme netko drugi.

Zastupnica Marijana Petir smatra da Komisija treba biti fleksibilnija  u pružanju ove interventne pomoći te da treba povećati kvote državama članicama koje imaju visoku iskorištenost mjera nauštrb onih koje imaju nisku iskorištenost. Dodala je da je svjesna da hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede mora uložiti veće napore kako bi pomoglo poljoprivrednicima u organizaciji u proizvođačke organizacije te je izrazila nadu da će Strategija za proizvođačke organizacije biti uskoro dostavljena Komisiji na odobrenje što je preduvjet za povlačenje financijskih sredstava iz EU po toj osnovi.

Na danas održanoj sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta održana je na zahtjev hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir rasprava s Komisijom (DG AGRI) o Delegiranoj uredbi o utvrđivanju dodatnih privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima određenog voća i povrća. Tom su Uredbom, a koja je stupila na snagu 1. srpnja 2016. godine smanjeni predviđeni maksimalni iznosi potpora za postupke povlačenja s tržišta, ne ubiranja i zelene berbe voća i povrća, izračunani na temelju tradicionalnog izvoza u Rusiju za 70%.
„Ovu odluku Komisije smatram nepravednom i nedovoljno promišljenom jer ona svima linearno skida novac bez obzira na postotak iskorištenja odobrenih količina. Hrvatski su voćari iskoristili 93,5% dodijeljenih količina, ali i voćari Mađarske, Portugala, Italije i Rumunjske preko 90%  te nije prihvatljivo da se njima skine 70% kao i onima koji nisu gotovo ništa iskoristili. Ako uzmemo u obzir da je Hrvatsku pogodio mraz i da iznos štete iznosi gotovo 150 milijuna EUR-a, da je gubitak ruskog tržišta preusmjerio voće iz drugih zemalja prema hrvatskom tržištu kao jednom od najosjetljivijih i da su hrvatski voćari dovedeni u nemoguću situaciju, predviđene količine nisu dostatne niti za onaj dio voćara koji nisu pogođeni mrazom. Zato tražim od Europske komisije da preispita svoju odluku i da poveća kvote za one države članice koje su iskoristile količine koje su im dodijeljene“, rekla je zastupnica Petir na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Novom Uredbom Republici Hrvatskoj je za mjere sprečavanja i upravljanja krizama na tržištu dodijeljena kvota od 1.000 t za mandarinu, 600 t za jabuku te još dodatnih 3.000 t za jedan ili više proizvoda.
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom hrvatski su proizvođači u 2015. godini povukli su s tržišta 7.803 t od ukupno 8.350 t (93,5 % dodijeljenih količina) i iskoristili potporu u iznosu od 3.389.110 EUR (2.653 t od 3.200 t za mandarinu te 5.150 t od 5.150 t za jabuku).
Ako znamo da su hrvatski proizvođači prošle godine dobili prosječno isplaćeni iznos za kilogram jabuka u 3,10 kn, a za kilogram mandarina 3,77 kn, te da je u tu cijenu uračunat i trošak sortiranja, pakiranja i transporta, jasno je da se radi o iznosima koji će poljoprivrednicima u trenutku zasićenja tržišta omogućiti preživljavanje, ali i zadržavanje dosadašnje razine proizvodnje kako bi se održali spremnima vratiti se na danas zatvorena tržišta u slučaju promijene političke situacije, a bez da to mjesto zauzme netko drugi.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore paketom sankcija kojima je Ruska Federacija uzvratila na sankcijski režim EU-a i SAD-a, izravno je ugrožen segment od oko 1,5% ukupnog hrvatskog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ili u apsolutnom iznosu 15 - 20 milijuna € (vrijednost ukupnog izvoza u Rusiju). Točnije, ukoliko se promatraju grupe (za sada) zabranjenih proizvoda, možemo govoriti o procjeni na problematičnih 7 – 10 milijuna € hrvatskog izvoza u Rusiju na godišnjoj razini. Negativne posljedice se očituju i u povećanom pritisku kroz uvoz europskih proizvoda na hrvatsko tržište. Analiza proizvodnje, uvoza i izvoza  pokazuje pad proizvodnja u voćarstvu i povrćarstvu u razdoblju 2012-2015 za pojedine kulture (jabuka, krušaka, breskve, grah, cvjetača).
Sadašnje stanje u voćarstvu i povrćarstvu pogoršano je visokim troškovima proizvodnje, niskim otkupnim cijenama te porastom uvoza koji se u periodu 2012-2015 povećao za 64% sviježeg povrća i 29% sviježeg voća. Takvo povećanje uvoza rezultat je slobodnog kretanja roba, ali i prelijevanja viškova proizvodnje u RH iz europskih zemalja kao i Turske nakon zabrane izvoza voća i povrća u Rusku Federaciju. U izvozu su najzastupljenije jabuke, mandarine, višnje i trešnje. Naime, druge države članice pronalaze nova tržišta za svoje proizvode, u zamjenu za rusko tržište, a jedno od njih je i hrvatsko. Dobro je podsjetiti da je zastupnica Petir na takav razvoj situacije ukazala odmah nakon uvođenja ruskog embarga i tražila pomoć EU, dok je bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina poručivao poljoprivrednicima da se sami snađu. Marijana Petir je više puta tražila od Ministarstva poljoprivrede da donese Zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse i da se pojačaju carinske i inspekcijske kontrole, no nadležne hrvatske institucije nisu pokazale učinkovitost kako bi uvele red na tržište.
Predstavnik Komisije Joost Krote pojasnio je kako se učinak ruskog embarga razlikuje između različitih država članica te da su količine voća i povrća iz mjere linearno smanjene zbog želje da se ne naruši jedinstveno tržite i jednaki uvjeti za sve države članice, opravdavajući postupak Komisije niskim iskorištenjem mjere na EU razini u prethodnom razdoblju. Pri tome je naveo da za pomoć proizvođačima voća i povrća postoji i niz drugih mjera, te da u Hrvatskoj nažalost još nisu zaživjele proizvođačke organizacije koje mogu u mnogome pomoći da se novac namijenjen proizvođačima putem tih drugih dostupnih mjera uspješnije koristi.
Zastupnica Marijana Petir smatra da Komisija treba biti fleksibilnija  u pružanju ove interventne pomoći te da treba povećati kvote državama članicama koje imaju visoku iskorištenost mjera nauštrb onih koje imaju nisku iskorištenost. Dodala je da je svjesna da hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede mora uložiti veće napore kako bi pomoglo poljoprivrednicima u organizaciji u proizvođačke organizacije te je izrazila nadu da će Strategija za proizvođačke organizacije biti uskoro dostavljena Komisiji na odobrenje što je preduvjet za povlačenje financijskih sredstava iz EU po toj osnovi.