ljuštenje strništa

Priprema tla za sjetvu uljane repice počinje odma poslije skidanja pšenice - ljuštenjem strništa. Ova operacijaizvodi se na dubini od 13 do 15 cm i ima za cilj da se prekidom kapilarnih veza spriječi isparavanje vode iz tla kako bi ono u vrijeme osnovne obrade bilo što bliže optimalnoj, isprovocira klijanje sjemena korovskih biljaka i strnina kako bi se kasnije oranjem uništilo, kao i zaoravanje žetvenih ostataka da bi se blagovremeno razgradili. Treba obavezno izbjegavati spaljivanje žetvenih ostataka jer to dovodi do narušavanja zemljišne fl ore i faune u gornjem sloju zemljišta - 20 do 25 cm. Pored toga zagađuje se okoliš, a postoji mogućnost oštećenja na biljkama na susjedskim parcelama.

osnovna obrada

Od vremena i načina izvođenja osnovne obrade u velikoj mjeri ovisi prinos sjemena. Osnovna obrada zemljišta za uljanu repicu obavlja se na dubini od 20 - 30 cm, ovisno o vrsti tla. Uljana repica je vrlo osjetljiva na plitko obrađeno zemljište jer ima vretenast nerazgranat korijen koji duboko prodire u tlo, a ne formira ni adventivne korenove. Duboko oranje treba izvršiti najkasnije tri tjedna prije sjetve da bi se zemljište sleglo.

Kasna ili prekasna osnovna obrada na teškim tlima to ne omogućuje. Nakon oranja obavezno treba zatvoriti brazde i poravnati površinu jer se time olakšava predsjetvena priprema.

Ukoliko se brazde ostave otvorene na težim zemljištima se mogu stvoriti grudve koje je nemoguće bez većih oborina razbiti pa je kvalitetna predsjetvena priprema na takvim tlima nemoguća.

predsjetvena priprema

Predsetvenu pripremom prije svega treba uništiti mlade korovske biljke I klijala sjemena. Gornji sloj zemlje u koji se polaže sjeme na dubini od 2 cm, čiji je promjer 2 mm, a masa 1000 sjemena 3,7-8,0 g mora biti mrvičaste strukture. Veličina grudvi ne bi trebalo da je veća od 3cm. Kvaliteta predsetvene pripreme ovisi od vremena i kvalitete izvedene osnovne obrade.

Najpogodnije oruđe za predsetvenu pripremu je kombiniran Setvospremač tipa "germinator". On može uspješno pripremiti sjetveni sloj dubine do 80 mm. Radi na ujednačenoj dubini. Dobro ravna i mrvi gornji sloj zemljišta što je vrlo važno za ujednačeniju dubinu sjetve i nicanja sjemena uljane repice. Treba izbjegavati sjetvu u svježe poorano i pripremljeno zemljište. Sjetva u takvo zemljište je otežana i nekvalitetna pa su nicanje i raspored biljaka u redu neujednačeni.

đubrenje

Blagovremena, pravilna i optimalna primjena gnojiva su osnovni preduvjeti za postizanje visokih i stabilnih prinosa. Uljana repica dobro reagira na primjenu i organskih i mineralnih gnojiva.

Ukupne potrebe repice, tijekom vegetacije, za pojedinim hranivima za prinos od 3000kg / ha su: dušik (N) 210 kg, fosfor (P2O5) 75 kg, kalija (K2O) 300 kg. To znači da za svakih 100 kg sjemena repici treba osigurati 7 kg dušika, 2,5 kg fosfora i 10 kg kalija.

Ukupne količine fosfora i kalija potrebno je primijeniti prije sjetve i to pola prije osnovnog oranja, a pola u predsetvenoj pripremi.

Primjena dušika je jedna od najvažnijih tehnoloških mjera od koje u mnogome ovisi prinos i stabilnost proizvodnje uljane repice. Od ukupne količine dušika trećina treba primijeniti predsjetveno, a 2/3 u vrijeme proljetnog porasta (krajem veljače). Primjena prevelike količine dušika u jesen utječe na prebujan rast pa se biljke slabije "kale" (pripremaju za zimu), internodije epikotila se izdužuju i vegetativna kupa je često smještena 10-20 cm iznad zemlje. Biljno tkivo je u tom slučaju vrlo nježno I pri jačim i dugotrajnijim golomrazica strada. S druge strane, u vrijeme proljetnog porasta biljka regenerira, stvara novu rozetu ali uglavnom na račun suhe tvari koja je akumulirana tijekom jeseni i ubrzo kreće u intenzivni porast. Najčešće preko 55% suhe tvari stvori se tijekom ovog razdoblja. S obzirom da je zemljište još hladno i da su mikrobiološki procesi mineralizacije organskog dušika vrlo slabi neophodno je repici dušik osigurati "iz ruke". Potrebe repice za dušikom, u ovom kratkom periodu, su najveće i iznose oko 100 kg / ha.

sjetva

Za sjetvu se mora upotrijebiti kvalitetno sjeme. Optimalni rok sjetve u našim uvjetima je 1. do 20 rujna. Vremenom sjetve se podešava stupanj razvijenosti biljke u kojem će najbolje prezimeti. Na prinos sjemena se nepovoljno odražava i prerana i prekasna sjetva. Kod prerane sjetve razvije se tijekom jeseni prebujan usjev kod kojeg se izduži epikotil stabljike i takve biljke su neotporne na zimske nedaće. Međutim, još negativniji utjecaj ima prekasna sjetva. Tada biljke ulaze u zimu nedovoljno razvijene, s malo rezervnih tvari u stabljici i korijenu pa lakše izmrzavaju, sporije se regeneriraju u proljeće, kasne u porastu, a što se sve odražava na smanjenje prinosa.

Repica se sije u redove sa međurednim razmakom 20-30 cm. Međutim, najčešći je razmak oko 25 cm jer se za sjetvu koriste sijačice za pšenicu gdje se zatvara svaka druga lula.

Kao i kod drugih ratarskih kultura i kod repice sklop biljaka ima značajnu ulogu u postizanju prinosa, ali uz određena odstupanja. U rijetkom sklopu biljke su sklone jačem grananju i na taj način se donekle kompenzira nedostatak biljaka. Pregusta sjetva uzrokuje smanjenje promjera stabljike biljaka i takve biljke su sklone polijeganja, ali ih je lakše kombajnirati nego robusne u rijetkom sklopu. Zbog toga je neophodno da se za svaku sortu odredi potrebna količina sjemena za sjetvu. najsigurniji način za to je primjena sljedeće formule:

X = količina sjemena

Bb = broj biljaka na m2

M = masa 1000 sjemena ug.

K = klijavost

Č = čistoća

Potrebna količina sjemena, ovisno o sorti, kreće se do 3 kg / ha i treba osigurati 60 65 biljaka na m2 poslije nicanja ili 50-55 biljaka na m2 u žetvi. S obzirom da je sjeme uljane repice vrlo sitno dubina sjetve kreće se 1,5-2,5 cm. U praksi je više problema s preduboko sjetvom nego sa preplitko s tim što se i jedna i druga negativno odražavaju na razvoj biljke, a time i na prinos.

Imajući u vidu sve što je rečeno o značaju i iskorištavanju uljane repice neophodno je dužnu pozornost pokloniti i izboru sorata za sjetvu. Vrlo je važno da se u proizvodnji uzgajaju sorte dupli nulaši "00". Novosadski Institut za ratarstvo i povrtarstvo raspolaže s dovoljnim količinama sjemena od sorata Banaćanka, Slavica, Kata i Nena čije karakteristike se navode, a spadaju u skupinu dupli nulaš ili nulaš.