Ponedjeljak, 23 Lipanj 2014 16:28

Potpore usmjeriti na mala i srednja gospodarstva

 

Ima naznaka da će Ministarstvo poljoprivrede nastaviti s katastrofalnom politikom potpora velikim proizvodnim jedinicima koja je Hrvatsku dovela u prehrambenu ovisnost, piše Branko Salaj.

Europska unija je iskoristila dono┼íenje svoga dugoro─Źnog prora─Źuna 2015.-2020. da dogovori reformu Zajedni─Źke poljoprivredne politike (ZPP). Najnovija verzija ZPP-a omogu─çuje ─Źlanicama Unije da u va┼żnim dijelovima programa same formuliraju i unapre─Ĺuju neke svoje nacionalne prioritete.

Ho─çe li Hrvatska tijekom spomenutog razdoblja iskoristiti svoju godi┼ínju briselsku kuvertu od oko 3,2 milijarde kuna da postavi temelje ┼íirokog regeneriranja hrvatskog sela? Odgovor ─çemo imati najkasnije do 1. kolovoza do kada hrvatska Vlada mora Europskoj komisiji predo─Źiti klju─Źne elemente svog nacionalnog plana provedbe koji ─çe zatim biti obvezatan za Hrvatsku sve do kraja 2020. bez obzira tko u njoj vladao. Na ┼żalost, tu┼żna slika kontinuiteta krivog usmjerenja politike ve─ç se nazrijeva i to za cijelo dugo ┼íestogodi┼ínje razdoblje.
Ima naime naznaka da ─çe daleko od o─Źiju javnosti ministar poljoprivrede ve─ç na sjednici Europskog savjeta sredinom lipnja nagovijestiti da Hrvatska su┼ítinski nastavlja katastrofalnim usmjerenjem politike potpore velikim proizvodnim jedinicama koja je Hrvatsku dovela u stanje prehrambene ovisnosti. Ta politika zna─Źajno odudara od naglaska na potpori malim i srednje velikim selja─Źkim gospodarstvima u politici mnogih iznimno uspje┼ínih europskih zemalja poput na primjer bliske nam Austrije.
Dugi pregovori o ZPP-u

Ministarstvo poljoprivrede tvrdi kako mora nastaviti politiku subvencioniranja velikih jedinica jer da one proizvode preko dvije tre─çine hrane dok se pomo─ç malima smatra jednom vrsti socijale za puko pre┼żivljavanje. Zarobljeno u skupoj ideologiji pro┼ílih vremena i ne shva─çaju─çi velik proizvodni potencijal i va┼żnost za ruralni okoli┼í malih i srednje velikih gospodarstava (ako ih se podr┼żi na primjeren na─Źin), Ministarstvo poma┼że odr┼żavanju industrijalizirane proizvodnje koja ima svoje prednosti veli─Źine ali nema ni kapaciteta da prehrani Hrvatsku niti mo┼że o─Źuvati i revitalizirati ruralni prostor.

Sve ve─çi udio velikih u sve manjoj proizvodnji hrane rezultat je kraha seljaka koji zemlju sili na sve ve─çi neto uvoz, a to je voda na mlin velikim igra─Źima jer su mnogi od njih i sami veliki uvoznici. Krajnji rezultat tih procesa je da prehrambena industrija gubi sirovinsku bazu, a cijeli se poljoprivredno-prehrambeni sektor ustalio kao sve te┼żi negativan uteg u platnoj bilansi s inozemstvom i mo┼żda najva┼żniji strukturni ─Źimbenik niskog rasta gospodarstva uop─çe.

Hrvatska je prehrambena ovisnost sada tako velika da na njoj godi┼ínje gubimo 2 do 3 % potencijalnog rasta BDP-a a to je razlika izme─Ĺu koliko-toliko uspje┼íne i potpuno neuspje┼íne ekonomije. O reformi su se posebice tijekom 2013. vodili dugi, a ─Źesto i mu─Źni pregovori i rasprave unutar i izme─Ĺu  triju glavnih tijela EU. Stru─Źni i interesni forumi dr┼żava ─Źlanica pomno su pratili te rasprave i upu─çivali primjedbe. Kada su krajem pro┼íle godine dogovarani posljednji kompromisi na razini EU, popratili su ih u zemljama ─Źlanicama demokratske rasprave i komentari koji su svjedo─Źili o dobroj informiranosti i znanju kako ─çe se dogovoreno odraziti na doma─çe uvjete proizvodnje. U Hrvatskoj su pak pregovara─Źke igre oko nove ZPP gotovo potpuno pre┼íu─çene a javnost ─Źak ni ne zna da li su i kako hrvatski predstavnici u njima sudjelovali tijekom po─Źetnih pola godine na┼íega ─Źlanstva.
Prividna otvorenost

No na┼íu dr┼żavnu administraciju, s njenim usa─Ĺenim autoritarnim sustavom vrijednosti i zarobljenu u birokratskom formalizmu, o─Źito ne zanimaju mi┼íljenja van vlastitog kruga i raznih interesnih sprega. Medijski je ona, me─Ĺutim, dovoljno osvije┼ítena da shva─ça potrebu stvaranja barem privida otvorenosti: Pripreme pravila po kojima ─çe se u idu─çih ┼íest godina u Hrvatskoj podijeliti gotovo 20 milijardi kuna mogu u tom pogledu poslu┼żiti kao znakovit primjer. Nakon ┼íto je Europska komisija zatra┼żila izvje┼í─ça dr┼żava ─Źlanica o na─Źinu provedbe novoga elasti─Źnijeg ZPP-sustava, Ministarstvo poljoprivrede je po─Źetkom 2014. sa svoje tri specijalizirane agencije stvorilo radnu skupinu kako bi definirali hrvatsku ina─Źicu novih pravila.

Umjesto da kreativno iskoristi prostor stvoren novim EU pristupom, skupina se, sude─çi po bitnim odrednicama iznjedrenog prijedloga, usmjerila na uklju─Źivanje postoje─çeg sustava u nove fleksibilnije europske okvire. Samo Ministarstvo je potkraj travnja izvijestilo javnost da je "za najve─çi broj odluka (ono samo!) utvrdilo prijedlog rje┼íenja prihvatljivih za Republiku Hrvatsku", a zatim otvorilo javnu raspravu u kojoj bi se "svi zainteresirani korisnici aktivno uklju─Źili u dono┼íenje kona─Źnih odluka o preostalim otvorenim pitanjima" (navodi sa slu┼żbenog portala Ministarstva).
Labavljenje okvira

To isto Ministarstvo ve─ç dvije godine odbija raspravljati alternativne prijedloge skupine ┼Żivo selo kako regenerirati hrvatsko selo i ostvariti prehrambenu samodostatnost, opravdavaju─çi to neto─Źnom tvrdnjom kako je sve ionako uglavljeno ZPP-om. No i u trenutku kad labavljenje krutih okvira same ZPP otvara dodatne mogu─çnosti vlastitih inicijativa, Ministarstvo donosi najve─çi broj odluka u uskom birokratskom krugu, a zatim se taj na─Źin odlu─Źivanja poku┼íava legitimirati otvaranjem formalne javne rasprave o preostalim pitanjima i tvrdnjom kako ─çe se na taj na─Źin "zajedni─Źki utvrditi najprihvatljiviji hrvatski model sustava izravnih pla─çanja u programskom razdoblju 2015.-2020.

Zatvorene kancelarijske rasprave koje su prethodile "najve─çem broju odluka" trajale su tri mjeseca, a za veliku javnu raspravu o "preostalim otvorenim pitanjima" ostavljeno je ne┼íto vi┼íe od mjesec dana. Koliko je pak marginalan privid va┼żnosti koja se pridaje javnoj raspravi, pa i njenom naknadnom produljenju na zahtjev Udruge ┼Żivot, za jo┼í dva tjedna, do 15. lipnja, proizlazi ve─ç iz ─Źinjenice da se ve─ç idu─ça dva dana nakon okon─Źanja javne rasprave, 16.-17. lipnja, sastao Europski savjet ministara poljoprivrede da bi raspravljao o glavnim crtama nacionalnih ZPP-opcija.

Ono ┼íto je hrvatski ministar tamo mislio re─çi sasvim je sigurno utvr─Ĺeno prije zavr┼íetka javne rasprave. Predstavnici Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ┼Żivot, koja je zagovaraju─çi ideje ┼Żivoga sela iznijela zaokru┼żeni alternativni program potpora, primljeni su dodu┼íe na dug razgovor na najvi┼íoj razini Ministarstva - svakako hvalevrijedna novost - ali nije bilo ni zanimanja za neku na─Źelnu raspravu o temeljnim strate┼íkim odrednicama ni spremnosti da se u─Źine dostupnima neki od najosnovnijih pokazatelja stanja.
Udruga je, slu┼że─çi se slu┼żbenim podacima do kojih je mogla do─çi samo neformalnim putem (!), podnijela prijedlog kojim se u odnosu na prijedlog Ministarstva, neposredna pla─çanja najve─çim primateljima potpora smanjuju za otprilike jednu ─Źetvrtinu, a za preostalih 98% gospodarstava potpore pove─çavaju za izme─Ĺu 8 i 20%. Te┼żi┼íte potpora, tj. najve─ça relativna pove─çanja u odnosu na slu┼żbeni prijedlog, usmjeruju se na gospodarstva s 20-30 ha zemlji┼íta, kao najzna─Źajnije nositelje nove koncepcije rasta u na┼íim konkretnim uvjetima.
Briga za uvozni lobi

S obzirom na dosada┼ínje postupke, malo je nade da najvi┼íe izvr┼íno tijelo, Ministarstvo poljoprivrede, spozna potrebu novog pristupa problemima sela tijekom mjeseca i pol koji nas dijele od trenutka kada ga moramo pred Europom i formalno predstaviti. Ohrabruje ─Źinjenica da je predsjednik Sabora Josip Leko zatra┼żio od Odbora za poljoprivredu da odr┼żi tematsku sjednicu na kojoj bi se razmotrili inicijative i prijedlozi Udruge OPG Hrvatske ┼Żivot. Za hrvatsko je selo od neizmjerne va┼żnosti da se ta rasprava ne pretvori u politikantsko prepucavanje nego da iznad strana─Źkih granica kona─Źno ponudi izlaz iz prehrambene ovisnosti u koju nas je utjerala birokratska kratkovidnost i jedva prikrivena javna skrb za uvozni lobi.

poslovni.hr

935x150