Predsjednica odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir istaknula je kako iz rasprave proizlazi da idalje imamo dva otvorena pitanja od kojih se prvo odnosi na čl.16. u kojem se navodi da sjeme koje se koristi za tržište ali i ono koje se koristi za potrebe na vlastitom gospodarstvu mora biti certificirano i dorađeno. Od te odredbe izuzima se ekološke proizvođače kao i ono sjeme koje je upisano na nacionalnu ili druge sortne liste dok će druge izuzetke za poljoprivredna gospodarstva upisana u ARKOD propisati ministrica Pravilnikom. Petir je predložila da se to ne rješava Pravilnikom već da se u Zakonu jasno definira izuzeće za mala gospodarstva koja proizvode sjeme za vlastite potrebe kao što je predviđen izuzetak za mala gospodarstva koja proizvode sadni materijal. „U Zakonu je važno pojasniti da se ne tretiraju na isti način mali proizvođači koji koriste sjeme za vlastite potrebe i oni koji ga stavljaju na tržište. Sjeme koje smo naslIjedili od svojih djedova i baka ili dobili kroz razmjene s drugim proizvođačima ne bi trebalo prolaziti postupak certificiranja i dorade ako se koristi za vlastite potrebe i to bi trebalo jasno pisati u Zakonu“, rekla je Petir.

Drugo otvoreno pitanje jest pitanje dorade. Petir je podsjetila da pšenicu sijemo na oko 150 000 ha u Hrvatskoj i da je većina sjemena certificirana, no ima i tavanuše. Kako bi se spriječilo širenje bolesti, Zakon propisuje obveznu doradu sjemena koju moraju raditi ovlašteni dorađivačia oni moraju imati zaposlenog agronoma na neodređeno vrijeme. Petir ističeda se javlja bojazan da će ovakav način provođenja dorade kako je propisan, poskupiti bitno kilogram sjemena pa onda u konačnici i cijenu proizvodnje hrane. Petir je predložila da Ministarstvo razmotri mogućnost da se omogući poljoprivrednom gospodarstvu da samo radi doradu i vodi evidenciju te je šalje nadležnim tijelima. „Takvu mogućnost daje nam i europska Uredba o oplemenjivačkim pravima na biljnu sortu Zajednice. Poljoprivrednici bi, kao što prolaze obuku za korištenje pesticida i herbicida, mogli proći i obuku za korištenje fungicida. Uz navedeno, ono što se odnosi na pšenicu, nije potrebno primjenjivati na povrtlarsko sjeme i zato zakon treba jasnije definirati razlike a važno je voditi računa i o izuzeću za proizvođače krumpira“, rekla je Petir. Kako je u Republici Hrvatskoj zabranjeno korištenje genetski modificiranog sjemena i sadnog materijala, Petir je postavila upit o razlozima definiranja istog ovim zakonskim aktom istaknuvši kako je Zakonom trebalo jasno propisati da je upotreba GMO sjemena u Republici Hrvatskoj zabranjena.

D.R.